Postojeće stanje danaÅ¡njeg sustava odvodnje vrlo je lako zemljopisno predočiti i opisati tokom rijeke Mrežnice, upravo na isti način kako smo opisali lijevo i desno obalno područje vodoopskrbe. Budući da je glavni kolektorski lijevo obalni i desno obalni sustav dovrÅ¡en, aglomeracija uz rijeku Mrežnicu ima vrlo jasan smjer i svodi se na razvijanje sekundarne kanalizacijske mreže koja će kroz etape produljiti mrežu gravitacijskog sustava odvodnje u svim naseljima, koje je moguće priključiti na kolektorski sustav. Osim razvijanja sekundarnog sustava odvodnje koji je moguće spajati na kolektor, čime bi se zaÅ¡titila rijeka Mrežnica kao i cijelo lijevo i desno obalno slivno područje, za globalni PLAN PROVEDBE vodno-komunalnih direktiva će biti nužni i projekti javne odvodnje otpadnih voda u manjim i ruralnim naseljima, gdje je neusporedivo veći zaostatak u razvijenosti usluge javne odvodnje u odnosu na vodoopskrbu.   

Odabrani koncept identifikacije aglomeracija u Republici Hrvatskoj podrazumijeva da se područje jedne aglomeracije opslužuje s jednim sustavom za prikupljanje i jednim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, koji je s obzirom na zatečenu situaciju ocijenjen najprimjerenijim. Detaljnom analizom postojećeg stanja, obavljenom u sklopu pregovaračkog procesa došlo se do preciznijih podataka i procjene priključenosti stanovništva na sustave javne odvodnje.
Odvodnja 4.437.460 stanovnika Republike Hrvatske koji žive u ukupno 6.762 naselja može se organizirati 763 sustava, odnosno aglomeracije. Pri tome su samo 294 aglomeracije veće od 2.000 ES.
Od ukupno procijenjenog postojećeg maksimalnog opterećenja, aglomeracije veće od 2.000 ES obuhvaćat će oko 93% opterećenja. Ove aglomeracije obuhvaćaju ukupno 1.783 naselja s 3.547.000 stanovnika koji bi trebali biti izravno priključeni na sustav odvodnje, Å¡to predstavlja 80% stanovniÅ¡tva Hrvatske prema popisu iz 2001. godine.    

Obzirom da sustav vodoopskrbe i odvodnje zahtijevaju  odreÄ‘ene pogodnosti konfiguracije terena, kada govorimo o Å¡irem području grada Duga Rese iz stajaliÅ¡ta gravitacijskog sustava, opisati ćemo Vam razliku i smjernice razvoja kod sustava odvodnje i vodoopskrbe.

Ono Å¡to nam je kod vodoopskrbe omogućavalo dugogodiÅ¡nju distribuciju vode iz samo jedne vodospreme ˝Vidanka˝, a poslije vodospremom ˝Sv. Križ˝, ËPodbil˝,  ˝Martinšćak˝, ˝Vinica˝ , ˝Mrežnički Novaki˝ i ˝Babićka˝, kod razvoja sustava odvodnje  Å¡ireg područja će nam donijeti dodatnu potrebu za većim brojem regulacijskih objekata i većim graÄ‘evinskim zahvatima. Å irina naÅ¡eg vodoopskrbnog područja i brdovitost naÅ¡eg kraja, stvorili su potencijal kojim se uz mali broj crpnih stanica omogućila dostupnost i distribucija vode na Å¡irokom području, kroz veliku duljinu cjevovodnog sustava. No kada je u pitanju odvodnja, spomenuti reljef aglomeracije okolice Duge Rese nas dijeli na manja područja odvodnje, te neće biti moguće osigurati jedinstveni gravitacijski sustav odvodnje koji će biti sveden na ˝Južni kolektor˝ i sustav pročišćavanja otpadnih voda u Karlovcu. Stoga je lako pretpostaviti da će postojati potreba za odvajanjem sustava pojedinih naselja u manje jedinice ureÄ‘aja za pročišćavanje, koji će biti za pojedino ili viÅ¡e spojenih naselja. Kao primjer možemo navesti  odvodnju naselja LiÅ¡nica, gdje ne postoji rjeÅ¡enje za gravitacijski spoj na kolektor, budući da se nalazi na  +139 m.n.m. te čini najnižu točku depresije gdje je okolna brda okružuju  sa prosječnom visinom od +160-194 m.n.m-a. Moguće je izvesti tlačnu dionicu koja bi omogućila spoj na kolektorski sustav odvodnje grada Duga Rese, no prve pretpostavke su bliže odabiru manjeg sustava za pročišćavanje, obzirom da to relativno malo naselje po ekvivalentu stanovnika dopuÅ¡ta, dok bi tlačni sustav odvodnje bio zahtjevnije i ekonomski nepovoljnije rjeÅ¡enje. To nije jedini primjer izdvajanja iz glavnog kolektorskog sustava, time postoji potreba u viÅ¡e naselja čiji je ekvivalent stanovnika manji od 2.000 gdje će nastajati manji parcijalni sustavi odvodnje.

Dinamika provedbe je razraÄ‘ena na razini Republike Hrvatske, kroz plan provedbe vodno-komunalnih direktiva. Prijelazna razdoblja ispunjenja obveza Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda predviÄ‘aju potpuno ispunjenje obveza predviÄ‘enih Direktivom do kraja 2023. godine, Å¡to bi uz pretpostavku pristupanja (Å¡to je u zavrÅ¡noj fazi i potvrÄ‘eno) Republike Hrvatske Europskoj uniji predstavljalo prijelazno razdoblje. Sve naÅ¡e vode kolektorskog sustava odvodnje se pročišćavaju u ureÄ‘aju za pročišćavanje otpadnih voda UPOV Karlovac, to je jedan od razloga zaÅ¡to smo im na županijskoj razini pridruženi te kao KARLOVAC-DUGA RESA činimo jedinstvenu aglomeraciju.